Porijeklo šaha
Porijeklo šaha obavijeno je tamom. Prvo spominjanje šaha datira s kraja VI. stoljeća naše ere, ali općenito se smatra da je nastao znatno ranije, vjerojatno oko početka naše ere. Zaključuje se tako iz činjenice da je izumitelj igre među figure uvrstio i onu koja simbolizira borna kola, oružje koje je u VI. st. bilo već odavno zastarjelo.
Šah je vjerojatno nastao u Indiji. Na sanskrtu igra nosi naziv “čaturanga” (“čatarunga”), što znači “četverodijelna”; to je također pjesnički izraz za vojsku, koja je imala četiri roda: pješadiju, konjicu, slonove i borna kola. Ime su preuzeli perzijanci (iranci) kao “čatrang”, a od njih Arapi kao “šatrandž”. Neki ipak smatraju da je igra nastala u Kini ili Središnjoj Aziji.
Legenda, izmišljena tek u novom vijeku, pripisuje izum šahovske igre grčkom junaku Palamedu: on ju je izmislio za vrijeme opsade Troje, da bi razbio dosadu tijekom deset godina opsade. Sigurno je da Grci i Rimljani nisu poznavali šah. Poznato je da su Rimljani, a prije njih već i Egipćani, poznavali neke igre na ploči, ali one su sličile našoj igri “mlin”.
Ratnička simbolika figura
Šahovske figure, osim kralja i ferza (naša kraljica), simboliziraju četiri roda vojske: pješake, konjicu, slonove i borna kola. (U indiji se također spominje veza s podjelom na četiri kaste, odnosno “varje”.) Ta se simbolika u prijevodima na razne jezike djelomično izgubila.
Pješak je u njemačkom “der Bauer” (seljak), u engleskom “pawn”, riječ koja potiče, preko anglo-normanskog i francuskog, od latinskog “pedon”, što označava vojnika-pješaka.
Figura “konjanik” (ili vitez) još se tako zove recimo u engleskom. U ruskom je “konj”, u hrvatskom se gotovo isključivo koristi riječ “skakač”.
Indijska figura koja simbolizira slona i danas se naziva “slon” u ruskom. U njemačkom je “der Läufer”, što znači “trkač”. U hrvatskom je postala “lovac”, a u engleskom, neočekivano, “bishop” (biskup), možda zato jer oblikom podsjeća na biskupsku kapu.
Zanimljive su promjene imena figure “borna kola” u Hrvatskoj, koje simboliziraju promjene u tehnici ratovanja. Stariji naziv bio je “toranj” ili “kula”, što se odnosi na drveni toranj koji se koristio u opsadi. Danas je nazivamo “top”.
Kralj, perzijski “šah”, dao je ime igri (“šahmati” u ruskom, “das Schach” u njemačkom). Uz njega stoji figura koja se na parzijskom naziva “ferz”, što označava kancelara (vezira). Ime “ferz” koristi se i u ruskom. U Europi, ferz je promijenio spol i postao kraljica ili dama.
Povijest modernog šaha (od 1470 g.)
Oko 1470. godine, nepoznati talijanski genij uveo je dramatičnu promjenu u igru, koja je time znatno dinamizirana. Nova igra, nazvana “De la dama” (jer je dama postala najjača figura) vrlo brzo je postala popularna.
Prvu knjigu posvećenu modernom šahu objavio je godine 1497. španjolac Lucena u Salamanki, koja se bavi šahovskim otvaranjima. Godine 1512. u Italiji je tiskana knjiga čiji je autor Damiano.
U XVI st. najjači igrači šaha su španjolci i talijani. Španjolac Ruy López je 1560. godine u Rimu pobijedio najjače talijanske igrače. Prvi šahovski turnir, igran kao niz mečeva, održan je 1575. na dvoru španjolskog kralja Filipa II u Madridu. Tada su Španjolsku posjetili trojica ponajboljih talijanskih šahista. Talijan Giovanni Leonardo di Bona pobijedio je Lópeza.
Šah se u XVII. st. i dalje ponajviše igra na dvorovima kraljeva i velikaša. Veliku slavu postigao je talijan (iz Kalabrije) El Greco (1600-1634). On je putovao Europom, igrao za novac i svuda pobjeđivao. Svoja uputstva za igru nije tiskao kao knjigu, nego ih pripremao samo kao rukopise, koje je skupo prodavao bogatim ljubiteljima.
Od početka XVIII. st. primat u šahu preuzimaju Francuska i Engleska. Centar šahovskog života postaju kavane, u kojima se okupljaju pripadnici nove građanske klase u usponu. Najpoznatije su Café de la Regence u Parizu i Old Slaughter u Londonu.
Drugu polovicu XVIII st. obilježio je francuz François André Danican, poznatiji pod imenom Philidor (1726-1795). Također je bio slavni operni skladatelj. Tijekom nekoliko desetljeća daleko je nadmašivao sve svoje protivnike.
Prva novinska šahovska rubrika pojavila se 8. srpnja 1813. g. u Liverpool Mercury.
Prvi šahovski časopis počeo je izlaziti 1836. g. u Parizu pod imenom La Palamada. Urednik: Labourdonais.
Prvi međunarodni šahovski turnir odigran je 1851. godine u Londonu. Šesnaest sudionika igralo je mečeve po kup-sustavu. Pobijedio je Adolf Anderssen.
(Izvor: Wikipedija)